Muslimanske blogerice – vrijeme skromnosti ili zarada na račun muslimanki?

Muslimanske blogerice – vrijeme skromnosti ili zarada na račun muslimanki?

Muslimanke blogerice i infulencerice dovode u pitanje trenutnu naklonost modne industrije Kraj je septembra, a modne kuće, dizajneri, modeli i blog

Preporuči

Muslimanke blogerice i infulencerice dovode u pitanje trenutnu naklonost modne industrije

Kraj je septembra, a modne kuće, dizajneri, modeli i blogeri koji su proveli početak jeseni na sedmicama mode u Parizu i New Yorku, Londonu i Milanu gotovo su se spakovali i otišli. Predstavljene su i analizirane nove kolekcije, njihove ponude koje ulaze u industriju, uvodeći nove trendove ili nadograđivajući postojeće.

Ove godine, pokret skromnosti nastavio je svoj utjecaj na piste ali i izvan njih, kao što pokazuju sudionice koje su otkrile kreativnije načine pokrivanja.

Skromna moda je opušteno definiran izgled proizašao iz odjeće i stila koje nose muslimanke. To je koncept bez strogih pravila van očiglednog, i razlikuje se od pojedinca do pojedinca, ovisno o tome kako interpretiraju vjerske smjernice. Dominantni stilovi uključuju slojevitost, opuštene siluete, manje izreze i odjeću koja ne naglašava oblik tijela.

Iako skromna odjeća nije bila sastavni dio mainstream modne industrije ili reklamnih kampanja, muslimani imaju veliku moć potrošnje kada se radi o odjeći.

Prema izvještaju Thomson Reutersa, očekuje se da će troškovi muslimana na odjeću i obuću dosegnuti 484 milijarde dolara do 2019. godine, što čini 14,4 posto globalne potrošnje.

No neki posmatrači sada postavljaju pitanje kakav je trenutni interes modne industrije za skromnu odjeću.

Od ulice do modne piste

Skromna moda prvi put se pojavila 2011. kada su se muslimanske blogerice i influencerice, uključujući Dinu Torkiu i Amenu Khan u Velikoj Britaniji i Asciu AKF u Kuvajtu, suprotstavile stereotipima o muslimanskim ženama kao potlačenim i pokazale da skromna odjeća ne mora biti dosadna.

Trend je započeo u Indoneziji i Maleziji, gdje je već postojalo unosno tržište za skromnu modu i blogerice poput Dian Pelangi predstavile su je kao standard.

Profil pokreta najistaknutiji je na glavnim revijama, gdje sve veći broj influencerica, dizajnera i modela pokazuju koliko tržište raste i kako zauzvrat oblikuje mainstream.

New York Fashion Week početkom septembra obilježila je Halima Aden iz IMG Models, koja predstavlja Harpers Bazaar i Calvin Klein. Somalijsko-američki model, rođena u izbjegličkom logoru u Keniji i koja se pojavila na naslovnici britanskog Voguea, prvobitno se proslavila jer je nosila hidžab tokom izbora za Miss Minnesote.

U New Yorku, Aden je bila odjevena u prugaste pantalone i dugi sako na zabavi Harper's Bazaara, dok je na Calvin Klein reviju došla u šivenim bijelim pantalonama u kombinaciji s crnom rolkom i crnom dugom jaknom.

U Milanu, gdje je predstavljala Maxu Maru, Aden je nosila mantil na tufne uz odgovarajuću mahramu i tamne sunčane naočale, prateći temu žena i moći inspiriranu grčkom mitologijom.

Govoreći za Vogue Arabia, rekla je da skromna moda nije samo prolazni trend. “To nije samo način odijevanja, to je način života … budući da su korijeni često iz vjerskih uvjerenja, to je trend koji će se zadržati”.

Uspon blogerica

Među publikom na modnoj reviji, također je porastao i broj novinara, influencericaa i blogerica koji su zainteresirani za skromnu odjeću.

Zaynah Ahmed, britanska blogerica i influencerica u svijetu skromne mode koja ima više od 100.000 pratilaca na Instagramu, kaže da je počela objavljivati svoje odijevne kombinacije na društvenim medijima jer je željela pokazati ljudima da ne moraju biti dosadni u svojim modnim izborima ako žele biti skromni. “Htjela sam pokazati da je moguće izgledati dobro, dobro se osjećati i još uvijek biti potpuno pokrivena”, kazala je.

Prema Ahmed, društveni mediji su ključni alat u povećanju pristupa blogericama i influencericama u tom krugu.

“Sjajno je što smo prepoznati u mainstream industriji”, kazala je za MEE. “Društveni mediji i uspon skromnih modnih blogerica pokazuju industriji koliko utjecaja imamo, stoga sada surađuju s nama kako bi doprli do muslimanskog tržišta.

“Da nije blogerica i društvenih medija, ne vjerujem da bismo imali toliko izbora u trgovinama, oni sada rade za nas”.

Blogerice se također pojavljuju ispred kamere. Dolce & Gabbana najavio je modnu blogericu Rubu Zai kao lice svoje nove kampanje za zbirku luksuznih abaja i mahrama 2017. Zai, koja na Instagramu ima više od milion pratilaca i afganistanskog je porijekla, podijelila je fotografije sa snimanja u Maroku na društvenim medijima.

Zai redovno snima videa i objavljuje ih na svom YouTube kanalu koji ima preko 400.000 pretplatnika.

Govoreći za NOS, Zai je kazala: “Iz Dolce & Gabbane dobila sam mail da se Stefanu sviđa moj stil i želi raditi sa mnom … san mi se doista ostvario.

“Za druge pokrivene žene, bile one influencerice ili ne, to pokazuje da je sve moguće, čak i uz hidžab.”

Vraćanje pokreta

No, mnoge blogerice i influencerice oprezne su oko mainstream shvatanja skromnog. One žele vratiti pokret jer se plaše da su ga modni brendovi monopolizirali kao način jačanja politički korektnih akcija i ulaska na muslimansko tržište.

Finansijski potencijal je tu: turisti s Bliskog istoka u Velikoj Britaniji troše više od bilo kojih na odjeću, izvijestio je Financial Times 2014. godine. Posjetitelji iz Kuvajta prosječno potroše 4.000 funti (5.229 dolara) po posjeti, dok turisti iz Katara potroše oko 3.920 dolara. Većina tog novca ode na luksuzne modne marke, što je dovelo dotle da se industrija sama prodaje.

Dina Torkia, autorica nedavno objavljene knjige Modestly iz Cardiffa, 2016. je kazala – neposredno prije nego je skromno odijevanje postalo mainstream – da “ne može a da se ne osjeća izuzetno podcijenjenom, možda čak i malo uvrijeđenom [D & G] kolekcijom”.

Dodala je: “Muslimanke blogerice, dizajnerice i stilistice već nekoliko godina pokazuju svijetu da se skromnost i stil mogu slagati s vjerom dobijajući jedva malo odobravanja ili priznanja, a iz D & G su svojim logom prekrili vrlo tradicionalnu bliskoistočnu odjeću i tvrde da su originalni.”

Zaynah, koja je 2013. počela objavljivati svoje skromne odijevne kombinacije, izjavila je za MEE: “Oni zarađuju na muslimankama jer je poznata činjenica da kao muslimanska zajednica imamo velike izdatke na modu i to maksimalno iskorištavaju.

“Lijepo je što u trgovinama možemo pronaći više od jednog skromnog odijevnog komada, ali to ne rade za nas, već da ostvare profit.”

Reina Lewis je profesorica kulturnih studija na Londonskom fakultetu za modu i autorica knjige Muslimanska moda: Kultura suvremenog stila. Odlučila je pisati o muslimanskoj modi budući da vjeruje da je nakon 11. septembra previše medijske pažnje fokusirano na stereotipne orijentalističke slike muslimanskih žena, kao što je tajnovitost iza mahrame.

“Vidjela sam da se od muslimana sve više traži da se proglase kao dobri,'umjereni’ muslimani, nasuprot lošim,'ekstremističkim’ muslimanima”, rekla je za Historie de Mode.

Lewis je dodala da se muslimanska moda odnosi na određenu skupinu mladih žena u zemljama s muslimanskom manjinom, koje se često pokrivaju, a to čine u sklau s mainstream modnim stilovima.

Rekla je da su islamsko brendiranje i muslimanski marketing sada područje za rast.

“Modna industrija dugo je zanemarivala muslimanke kao modne potrošače i sada se počinju buditi. S jedne strane, muslimanke su vrlo zadovoljne zbog izlaska na tržište, a s druge strane mislim da ćemo vidjeti i kritičnije reakcije.”

Priče iz Arabije: premostiti jaz

Skroman i arapski modni utjecaj došao je i do sedmice mode u Londonu sredinom septembra, gdje su dizajneri sa Bliskog istoka predstavili svoje kolekcije.

Priče iz Arabije su modna platforma: ove godine predstavila je osam dizajnera na Londonskoj sedmici mode, sa mnoštvom izvezenih odijevnih komada, kaftana u marokanskom stilu, laganih silueta i haljina protkanih perlicama.

Inspiracija je bila i palmirska kraljica Zenubija iz 3. stoljeća te moderna Sirija, arhitektura 17. stoljeća te umjetnost i dizajn marokanskog tekstila.

Jalila Elmastouki, njezin osnivač, izjavila je početkom ove godine za magazin Fabuk da platforma “stvara most između Arabije i Zapadnog svijeta kako bi promijenila način na koji ljudi razmišljaju o regiji i da podrži arapske dizajnere kako bi njihov rad bio dostupan britanskoj publici”.

balkanis.com


Preporuči

COMMENTS